Godine 1969. Senjska biskupija jednakopravno je sjedinjena s Riječkom u Riječko – senjsku nadbiskupiju. Sjedište nadbiskupije tada je premješteno u Rijeku, ali je u Senju ostala imovina Senjske biskupije: Biskupijski i Kaptolski arhiv, Biskupijska knjižnica i Riznica katedrale. Za upravljanje spomenutom imovinom utemeljena je 1995. godine Sakralna baština Senj.

Kontakt adresa:

SAKRALNA BAŠTINA SENJ
Trg Cimiter 7
53270 SENJ

Tel./fax: ++385 (0)53/882-109

Upraviteljica: Milena Rogić, dipl. oec.

Biskupijski i kaptolski arhiv

Do godine 1970. u Senju se vodio arhiv Senjske biskupije od njenog osnutka, a Modruške ili krbavske od godine 1617., tj. od kada upravu vrše senjski biskupi. Neovisno od arhiva biskupije vodio se i arhiv Stolnog kaptola senjskog. Oba arhiva pretrpjela su tijekom vremena velike gubitke (osobito u Drugom svjetskom ratu), pa danas možemo govoriti samo o njihovim ostacima. No, i ti su ostaci još uvijek vrijedni jer sadrže građu koja je malo korištena, a predstavlja vrijedan izvor, posebno za povijest spomenutih biskupija. U arhivu je oko 100 dužnih metara građe.

Do sada su popisane i sređene sve arhivske knjige i sastavljeni regesti spisa obaju arhiva zaključno s godinom 1800. Radi se na inventarizaciji i katalogizaciji građe iz XIX. i XX. st.
Starost ovih arhiva ne možemo sa sigurnošću utvrditi, ali je svakako veća nego li je sada postojeći najstariji arhivski materijal. Najstariji dokument koji se čuva u Biskupijskom arhivu je iz godine 1445. (ovjerovljen prijepis), a najstariji je registrirani dokument (kojega u arhivu više nema) iz godine 1000. Kaptolski arhiv ima najstariji dokument iz godine 1272. (prijepis), dok je najstariji registrirani dokument iz godine 1185. Arhivska građa pisana je uglavnom latinicom i to na latinskom, hrvatskom, njemačkom i talijanskom jeziku. Nekada je arhiv imao i veliku zbirku dokumenata na glagoljici, ali ih se mali broj do danas sačuvao.

Biskupijska knjižnica

Ova knjižnica formirana je kao jedna cjelina nakon utemeljenja Riječko – senjske nadbiskupije 1969. godine. Nastala je od mnogih starijih knjižnica: biskupijske, kaptolske, sjemenišne, knjižnice zavoda Ožegovićianum, gimnazijske i donacijom djela knjižnice privatnog odgojnog zavoda Palestra. Knjižni fond je različite starosti u rasponu od godine 1472. do god. 1971. Obrađuje sva područja ljudske djelatnosti s posebnim težištem na teologiji i društvenim znanostima.

Fond je podijeljen na tri dijela:

1. osnovni fond
U osnovnom fondu su knjige od XVIII. do XX. st.

2. posebne zbirke
Kao posebne zbirke formirane su:
– Zbirka knjiga iz XV., XVI. i XVII. st. (208 svezaka).
– Zbirka liturgijskih knjiga (misali, brevijari i ostalo iz razdoblja od 1631. do 1896., ukupno 490 svezaka).
– Zbirka rukopisnih knjiga (71 naslov).
– Zbirka muzikalija (tiskana i rukopisna građa).
– Zbirka “Segniensa” – obuhvaća materijale tiskane u senjskim tiskarama, senjskih izdavača, autora Senjana ili onih koji su djelovali u Senju, te građu koja se tematski odnosi na Senj (213 svezaka).

3. fond periodike
– Fond periodike je nepotpun i izgleda da je najviše stradao zbog neuvezanosti, posebno u ratnim stradanjima i poratnim selidbama. U njemu se posebno istič- u izdanja HAZU, službeni listovi pojedinih crkvenih i državnih institucija, kao i glasila ostalih znanstvenih ustanova onog vremena. Sveukupno knjižnica sadrži oko 20 000 svezaka, a ima i dvije inkunabule. Godine 1989. knjižnica je registrirana kao spomenik kulture.

Stalna izložba crkvene umjetnosti

Godine 1987. uz pomoć grada Senja utemeljena je Stalna izložba crkvene umjetnosti. Izložba obuhvaća izabrane izloške iz riznice senjske katedrale, arhiva i biskupijske knjižnice. Na njoj su prezentirani ostaci spomeničkog blaga ostalih senjskih crkava, ključevi grada Klisa, salonsko pokućstvo iz vremena biskupa Ožegovića u empir stilu, portreti senjsko – modruških biskupa i liturgijsko posuđe.

Radno vrijeme:

Stalna izložba crkvene umjetnosti za posjetitelje je otvorena:

od 15. srpnja do 1. rujna:
– svakim danom: 9-12 i 18-20 sati

ostali mjeseci:
– radnim danom: 7-15 sati
– subotom i nedjeljom ne radi

U ostalo vrijeme posjet je moguć u dogovoru s Upravom na tel. 053/882-109. Arhiv i knjižnica nisu otvoreni za posjetitelje, već samo za znanstvena istraživanja i to isključivo po najavi.

Cijena ulaznice:

– za pojedinačni posjet: 5,00 kn