Memo_Senjske_zrtve
12.05.2017.
GRADSKI MUZEJ SENJ u prigodi proslave Međunarodnog dana muzeja
18. svibnja 2017. priređuje izložbu SENJSKE ŽRTVE 1937.- 2017.

GRADSKI MUZEJ SENJ
u prigodi proslave

Međunarodnog dana muzeja
(18. svibnja 2017.)
na zadanu temu MDC-a

MUZEJI I SPORNE POVIJESTI: GOVORITI O NEIZRECIVOM U MUZEJIMA
(Museums and contested histories: Saying the unspeakable in museums)

 priredio je izložbu

 SENJSKE ŽRTVE
1937.- 2017.

Senjske_zrtva_7

Pozivamo Vas da nam se pridružite u Gradskom muzeju Senju
u četvrtak 18. svibnja 2017. u 11,00 sati

Rado Vas očekujemo!

>> POZIVNICA -  SENJSKE ŽRTVE 1937.- 2017. (PDF, 331 KB)

Gradski muzej Senj pridružio se ovogodišnjoj manifestaciji obilježavanja Međunarodnog dana muzeja a koja povezuje sve muzeje svijeta.  Putem MDC-a ICOM je pozvao sve hrvatske muzeje na obilježavanje Međunarodnoga dana muzeja 18. svibnja ove godine na zadanu temu: „Muzeji i sporne povijesti: govoriti o neizrecivom u muzejima” (Museums and contested histories: Saying the unspeakable in museums).

ICOM je ovu (citiram „intrigantnu“) temu predložio slijedom velikih promjena u društvu kao što su demokratizacija društva, novi komunikacijski modeli, interaktivnost i dinamizam, koji iz temelja mijenjaju rad muzeja. Predložena ideja je novi izazov javnog djelovanja suvremenoga muzeja kada organiziranjem raznovrsnih aktivnosti na preporučenu temu može slobodno progovoriti i o tzv. teškoj prošlosti iz vlastitog nasljeđa koja se odnosi na razne ratne i društveno-političke traume i nepravde, ugrožena ljudska prava i sl.

Gradski muzej Senj zaključio je da je ovo jedinstvena prilika da u prigodi obilježavanja ovogodišnjeg Međunarodnoga dana muzeja na zadanu temu priredi foto izložbu s prigodnim tekstovima o krvavom zločinu koji je tijekom povijesti prešućivan a koji se dogodio u Senju prije 80 godina poznat kao Senjske žrtve, što je uzeto i za naslov izložbe. „Senjske žrtve  (1937.- 2017.).”

Senjske žrtve naziv je za krvavi događaj koji se dogodio 9. svibnja 1937. u Senju u ulici Potok kada su jugoslavenski žandari bez ikakvog povoda pucali na skupinu mladih Gospićana koji su došli u Senj s hrvatskom zastavom pjevajući pritom domoljubne pjesme.

Toga dana u Senju je održan koncert hrvatskog pjevačkog društva “Trebević” iz Sarajeva, te zbor posvećen Matiji Gupcu i braći Radić u organizaciji Hrvatske seljačke stranke. Na veličanstvenom zboru HSS-a u Senju organiziranom na Velikoj placi okupio se narod i mladost: Gospića, Senja, Krivog Puta, Podgorja i Like,  njih oko 6000. Nakon veselja, pjesme i sportskih aktivnosti razdragana gospićka  mladost vraćala se svojim kućama. Žandarmerijski vod, čuvar  zločinačkog jugoslavenskog režima u Senju, raspoređen u ulici Potok, sačekao je Gospićane na povratku kućama te mučki iz zasjede pucao i na mjestu  ubio gospićku mladost i to šest mladića i jednu djevojku. Tom prilikom  ranjeno je i preko 50 sudionika skupa.

Tada su ubijeni : Tome Nikšić, Nikola Bevandić, Marko Smolčić, Katica Tonković, Frane Jelača, dok su teško ranjeni i istoga dana podlegli ranama Jakov Milković i Pere Frković. Hrvatska mladost iz Gospića ubijena je Senju jer se veselila i pjevala domoljubne pjesme te klicala MIRU, SLOBODI, HRVATSKOJ… Nažalost za ovaj krvavi zločin do danas nitko nikad nije odgovarao.

Ove godine navršava se 80 godina od tog tužnog i krvavog događaja kojem je, što se tiče okrutnosti i nečovječnosti, teško naći ravnog u svjetskoj povijesti.

Nakon dva dana od krvavog zločina stradali Gospićani dostojanstveno su sahranjeni na groblju u Gospiću, a u kapeli sv. Ivana Nepomuka  i na gradskom groblju sv. Marije Magdalene u Gospiću podignute su im spomen ploče.

Nažalost,  tijekom povijesti o ovom događaju je bilo zabranjeno pisati ili ga spominjati u službenim izvješćima te je isti bio prešućivan sve do 1991. godine kada je napokon skinut veo šutnje i rečena istina o ovom krvavom događaju u Senju, te je na mjestu zločina  postavljena i spomen ploča ubijenima.

U hrvatskoj povijesti Senjske žrtve su dokaz političkog terora u Hrvatskoj za vrijeme Stojadinovićeve vlade u Kraljevini Jugoslaviji. To je vrijeme državnog terora koji je ulazio u sve pore javnog života a isti se manifestirao kroz nekažnjene zločine, ubojstva i cenzuru svake vrste. To nam dokazuje i zločin u Senju koji nam je, osim što je odnio žrtve, slikovito pokazao teror državnih organa vlasti koji se odnosio i na cenzuru tiska i redukciju informacija o ovom krvavom događaju. On je ujedno očigledan dokaz i primjer državnog terora odnosno načina primjene sile u provođenju i očuvanju državne vlasti.

Na sreću ipak u literaturi postoje detaljni opisi ovog događaja kao i izjave sudionika proslave, građana – očevidaca i žandara uključenih u sam tijek zbivanja. Uz službena priopćenja o krvavim događajima u Senju dana 9. svibnja 1937. godine iscrpan opis dao je dr. Vlatko Maček koji je naveo i detaljne iskaze šezdesetak sudionika i očevidaca.

Događaj u Senju jedan je u nizu primjera represivnih metoda kojima se štitio postojeći državni režim. Kod utvrđivanja politike i sustava provođenja državnih mjera moramo imati na umu da se represivni aparat nije zaustavio samo na gušenju pobuna i nemira već da je kontrolirao društveni život na svim njegovim razinama. Pod tim podrazumijevamo cenzuru tiska, kontrolu komunikacija i svih oblika iskazivanja mišljenja što su bila u suprotnosti s osnovnim načelima državne vlasti, kao što su politička ubojstva i terorističke akcije što su ih provodili policijski i žandarmerijski organi jugoslavenskog režim. Međutim, događaje u Senju treba u prvom redu promatrati kao primjer političkog terora Kraljevine Jugoslavije, koji se vršio u Hrvatskoj tj. na području koje je za vladajući politički režim bilo najdelikatnije s obzirom na akutnost hrvatskog pitanja i sve masovniji hrvatski nacionalni pokret na čelu sa HSS-om.

Ključna činjenica koja daje obilježje krvoproliću u Senju jest spoznaja da su ubijeni mladi nenaoružani ljudi te da nije bilo spomena o incidentima i provokacijama koji bi dali povoda za uporabu sile i opravdao akcije žandarmerijskih službenika. Nakon ovog krvoprolića  u Senju legalni organi pravne vlasti nastojali su onemogućiti istragu i spoznavanje prave istine o ovoj teškoj tragediji iz hrvatske povijesti.

Činjenice do kojih se došlo istragom interpretirane su na način da zaštite počinioce zločina. Međutim, javno mnijenje osudilo je zločin. Tiskanjem letaka, isticanjem crnih zastava, osnivanjem fonda za pomoć obiteljima nastradalih, misama zadušnicama, bojkotom režimskih novina, štrajkom, demonstracijama i drugim tada nedopuštenim sredstvima narod je izrazio protest i antirežimsko raspoloženje.

Na temelju iskazanog vidljivo je, da kada je riječ o primjeni sile i očuvanju vlasti, Stojadinovićeva vlada nije bila bitno drugačija od prethodnih jugoslavenskih vlada, iako je bio otvoren dijalog između M. Stojadinovića i V. Mačeka, o aktualnom hrvatskom pitanju koje nije riješeno, a samim time nije prestala ni strahovlada za opstojnost Hrvatske i  hrvatskog naroda.

Budući Gradski muzej Senj u svojem fundusu posjeduje bogatu foto-dokumentaciju i potrebnu literaturu o ovom događaju, kako bi mnogi saznali za ovaj prešućivani krvavi događaj u prigodi njegove 80-te godišnjice, istu je predstavio javnosti ovom izložbom priređenom povodom obilježavanja ovogodišnjeg Međunarodnog dana muzeja.

Za izložbu je korištena dostupna literatura i dokumentacija kao i foto-arhiva GMS i više internetskih portala. Zahvaljujemo svima koji su doprinijeli ostvarenju ove izložbe.

Priredio Gradski muzej Senj

Senj uživo
Gradonačelnik

Gradonačelnik Grada Senja

Vrijeme danas
Grad Senj – INFO

GRAD SENJ
Gradska uprava
Obala dr. Franje Tuđmana 2, 53270 Senj
tel. ++385 (0)53/881-162, tel/fax (0)53/881-119
OIB GRADA SENJA : 61106276570
Žiro račun: 2402006-1838700001
grad-senj@gs.t-com.hr

Hotspot Senj
Hotspot Senj
Prijava nepropisno odbačenog otpada
PRIJAVA