GRADSKI MUZEJ SENJ
U PRIGODI PROSLAVE
MEĐUNARODNOG DANA MUZEJA
ORGANIZIRA IZLOŽBU

POVIJESNO SJEĆANJE NA ANTIČKU
KEFALOMORFNU BOČICU

Pozivamo Vas da nam se pridružite u
Gradskom muzeju Senj u srijedu
18. svibnja 2011. u 11,00 sati

Rado Vas očekujemo!

Gradski muzej Senj i ove se godine pridružuje brojnoj muzejskoj zajednici u obilježavanju Međunarodnog dana muzeja 18. svibnja, na predloženu temu ICOM - a Muzeji i sjećanje, postavljanjem izložbe Povijesno sjećanje na antičku kefalomorfnu bočicu. Ovom izložbom muzejželi skrenuti pozornost na bogatu i zanimljivu arheološku baštinu grada Senja koja sečuva u Muzeju. Među arheološkim predmetima u Gradskom muzeju u Senju značajno mjesto zauzima antička kefalomorfna bočica iz 3./4. stoljeća, koja je zbog svojeg specifičnog kulturno - povijesnog značaja 1998. godine bila izložena u Rimu u sklopu izložbe Rimsko staklo iz Hrvatske.

Na izložbi je kefalomorfna bočica predstavljena sa svih aspekata: od arheoloških istraživanja prilikom kojih je pronađena do putovanja na izložbu u Rim kao i zanimanja znanstvenika i posjetitelja za istu, naglašavajući njen u važnos za muzejsko - galerijsku djelatnost i kulturno-povijesnu baštinu Hrvatske te lokalnu zajednicu.

Kefalomorfne boce proizvodile su se od 1. do 4. st. poslije Krista. Po mišljenju mnogih autora njihova proizvodnja započela je na Orijentu, točnije u Siriji (Sidon), zatim u Egiptu (Aleksandrija) da bi se u kasnijim stoljećima ovaj istočnjački oblik proizvodio u staklarskim radionicama širom Rimskog carsta. Ove boce su posebno bile omiljene u Galiji u 3. i 4. st. odakle zasigurno potječe senjska boca. Primjerci kao što je senjska boca datiraju se na kraj 3. i poč. 4. st. dok se veće datiraju u 4. st. Komparativno-tipološkim metodom a na temelju nekoliko elemenata pretpostavlja se da je senjska boca prijelazni oblik ka velikim bocama stoga je i datirana u 3. i početak 4. st.

Do danas je pronađeno više bočica manjih dimenzija dok su veće zastupljene u manjim količinama. Boce su rađene puhanjem u kalupu, trbušastog su oblika s jednim ili dva nasuprot postavljena lica s reljefnim ljudskim likovima koji prikazuju božanstva i mitološka stvorenja. Najčešće je predstavljena glava odraslog muškarca sa bradom ili bez nje, ponekad je prikazan ženski lik, golobradi mladić, dok su rjetke one s likom bucmaste djece, Meduze ili groteskno prikazane glave odraslog muškarca. Do sada je pronađen veliki broj varijanti ovih staklenih boca i to različite kvalitete, dimenzija i boja: ljubičasta, plava, crvena, smeđa, zelena, žućkasta, siva, plavkastozelena, bijela i bezbojna te poput senjske, žućkastozelenkasta.

Senjska kefalomorfna bočica pronađena je 1978. godine u Senju (Varoš, predio Dolac) tijekom vršenja zaštitnih arheoloških istraživanja kasnoantičke nekropole. Tada je istraženo 13 grobova od kojih je samo grob br. 12 imao jedan prilog i to reljefnu staklenu bočicu u obliku dječje glave. Bočica je od vrlo tankog stakla blijedo žućkastozelenkaste boje visine 15,5 cm. Lice djeteta je okruglo, s velikim izraženim očima, plitkim širokim nosom, blago naglašenim reljefnim usnama i u plitkom reljefu prikazanim ušima. Kosa je prikazana poput gustog zrnja grožđa koje imitira kovrče.

Na temelju nekih činjenica pretpostavlja se da grob u kojem je pronađena senjska boca pripada ranokršćanskoj nekropoli, prvoj takve vrste u Senju. Slična senjskoj boci je i ona pronađena u dječjem grobu s dječjim likom u Jajcu (B i H). Moguće je predpostaviti da su ovakve boce iz 3. i poč. 4. st. imale kulturno-ritualni i neki simbolički karakter kao što su zasigurno imale i one s prikazom Meduze iz 1. i 2. st. Toj pretpostavci ide u prilog što su u Karanisu pronađene ranokršćanske boce koje su na bazi imale Kristov monogram a koje tipološki datiramo u 3. i 4. st. Kristov monogram se javlja i krajem 4. i poč. 5. st. na raznom srednjovjekovnom staklenom materijalu. Kao i na staklenom predmetu pronađenom u Bribiru (antičkoj Varvariji). Prema literaturi poznate su senjska bočica, više varijanti splitskih i ona iz Jajca (BiH).

Postavljanjem izložbe o bočici muzej ježelio, uz podsjećanje na ovaj zanimljiv i vrijedan dokument vremena, ukazati i naglasiti ulogu muzeja kao mjestačuvanja kulturne baštine, obogaćivanja, međusobnog sporazumijevanja, suradnje i kulturne razmjene, mjesta susreta, individualnog i kolektivnog pamćenja - sjećanja, a sve u cilju prenošenja čuvane vrijednosti s generacije na generaciju. Nadamo se da ćemo ovom izložbom pobuditi veliki interes za ovaj predmet te zanimljivu i bogatu kulturno–povijesnu baštinu Senja.

Korištena literatura: I. Fadić, Staklena boca iz Senja s reljefnim prikazom ljudske glave, SZ, IX, 1981/82., 53-62.; A. Glavičić, Arheološki nalazi iz Senja (IV), SZ, VIII, 1980., 171-186.; Zrinka Buljević, Kefalomorfni balzamarij iz Arheološkog muzeja u Splitu, VAHD, 93, 2001., 517-540.

Snimak muzejske ekipe i lokaliteta na kojem je pronađena kefalomorfna senjska bočica (Varoš predio Dolac) tijekom zaštitnih arheoloških istraživanja kasnoantičke nekropole provedenih 1978. godine u Senju