  slike
sa izložbe
Bunjevci su jedna od najbrojnijih skupina hrvatskoga naroda.
Danas žive na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Vojvodine
i Mađarske. U manjim skupinama nalazimo ih i u Austriji i Rumunjskoj,
te na svih šest kontinenata. Od ostalih hrvatskih narodnih skupina
oni se razlikuju po svom štokavsko ikavskom govoru, narodnoj
nošnji i običajima.
Bunjevačko matično područje je bilo na prostoru zapadne Hercegovine
i zapadne Bosne. Odatle su se neki bunjevački rodovi počeli iseljavati
u Dalmaciju već u 13. st. Proces iseljavanja pojačan je nakon
što su Osmanlije početkom 16. st. osvojile Dalmaciju. U prvoj
polovici 17. st. počinju daljnje migracije dalmatinskih Bunjevaca
i to u dva smjera, prema Podunavlju i prema Lici i Hrvatskom
primorju. BUNJEVCI U SENJSKOJ OKOLICI Već nakon bitke na Krbavskom polju, godine 1493., senjska okolica
izložena je prodorima osmanlijskih četa. Provale će se osobito
intenzivirati izmedu godina 1522. - 1527. kada je okupirana gotovo
čitava Lika, pa je otvoren put i prema senjskom području. U izvorima
je zabilježen jedan takav pohod iz godine 1525., kada četa od
oko 300 vojnika prodire preko Vratnika te paleći i pljačkajuci
dopire do Senja. Iako je taj napad bio brzo suzbijen od vojske
hrvatskog bana Ivana Karlovića, uplašeno stanovništvo počinje
se iseljavati sa cijelog područja, tako da je prostor oko Senja
ostao pust. Samo u tvrdim gradovima se zadržava nešto stanovnika
i vojske, dok ostali bježe u sigurnije krajeve. Ovako pust kraj
stvarao je probleme ondašnjim vlastima (tj. Senjskoj kapetaniji
koja je bila zadužena za obranu) jer se bez stanovništva nije
mogao obraniti i zadržati. Radi toga Senjska kapetanija pristupa
naseljavanju i to na taj način da je nudila kršćanskom stanovništvu,
koje je ostalo na teritoriju pod osmanlijskom vlašću, da se naseli
na pusta područja. Manjih naseljavanja bilo je još tijekom 16.
st., ali je prva veća seoba izvršena godine 1605., kada se grupa
Bunjevaca iz okolice Zemunika naselila u Lič na posjede Zrinskih
(oko 700 ljudi). Iz tog vremena sačuvao se tekst prisege kojom
su se naseljenici obvezali da će grofovima Zrinskim biti uvijek
vjerni i da će samo njih priznavati za svoje gospodare, kao i
popis svih naseljenika. U tom popisu spominju se slijedeća prezimena:
Krmpotići, Vojinići, Balenovići, Sladovići, Butorci, Šimunovići… Njima se godine 1627. priključila grupa naseljenika iz Posedarja
i Ražanca u kojoj se spominju: Filipovići, Tomljanovići, Vukelići, Pavelići, Prpići, Šojati... Obje ove grupe su se u potrazi za ispašom i plodnim tlom počele
širiti prema Senju i tijekom prve polovice 17. st. zauzele su
prostor sjeverno i zapadno od Senja, uključujući slijedeaa naselja:
Smokvica, Sv. Jakov (kasnije nazvan Krmpote), područje oko Drinjaka,
Ruševo, Alan, Omar, Sv. Mariju, Krivi Put, Mrzli Dol, Veljun
i vjerojatno dio Senjske Drage. Sav prostor južno i istočno od
Senjske Drage ostao je nenaseljen. U drugoj polovici 17. st.
taj prostor naseljavaju skupine Bunjevaca pridošle iz okolice
Jasenica, Obrovca i Karina. To su bili: Anići, Babići, Devčići,
Katalinići, Margete, Miškulini, Modrići, Nekići, Rogići, Rončevići,
Samaržije, Žarkovići... Oni su se najprije naselili oko Sv. Jurja odakle se šire prema
Senjskoj Dragi, a kasnije prema Krasnu i Jablancu. Krajem 17.
i početkom 18. st, kada su vidjeli da je kraj siguran za naseljavanje
dolaze na ovo područje i stanovnici sa otoka i područja od Novog
Vinodolskog do Rijeke. To su bili: Lopci iz Bribira, Turine iz
Hreljina, Biondići iz okolice Novog Vinodolskog…. Ti su Primorci tijekom zajedničkog života sa Bunjevcima poprimili
njihov način odijevanja i privređivanja, te njihovo narječje.
Nakon oslobođenja Like od osmanlijske vlasti, Bunjevci iz senjske
okolice naseljavaju novooslobođena područja. Ova izložba predstavlja uvod u opsežni projekt obilježavanja
400. obljetnice doseljenja Bunjevaca koji će biti završen otvorenjem
Etnografske zbirke - Bunjevci i tiskanjem kataloga o primorsko
- ličkim Bunjevcima. Izložba je osmišljena u skladu s uputama
Muzejskog dokumentacijskog centra koji je za ovogodišnji Međunarodni
dan muzeja predložio temu Muzeji - spona kultura. Zahvaljujemo svim donatorima i prijateljima muzeja koji su u
proteklom razdoblju pomagali našem Muzeju te se nadamo daljnjoj
uspješnoj suradnji.
BUNJEVCI
400. obljetnica doseljenja ( Acrobat
Reader, 188 kB)
Izložba je postavljena povodom Međunarodnog dana muzeja 18. svibnja
2005.
|
|
